Koliko vaše računalo doista treba biti brzo?

 

Zašto većina korisnika ne treba više od običnog jeftinog računala…

Možda ste već čuli za nešto što se zove “Moore-ov zakon”, a odnosi se na snagu računala. A glasi ovako: “Broj tranzistora, koji se po najpovoljnijoj cijeni mogu smjestiti na procesor ili čip, svake dvije godine se udvostručava”. Zanimljivo je da je ovo izrečeno još prije 50 godina, a zadržalo se do dan danas.

Moore je stvarno prilično dobro predvidio cjelokupan razvoj IT tehnologije. Uz konstantno povećanje broja tranzistora u čipovima, adekvatno su se povećavale i performanse čipova, tako da su današnja računala otprilike milijun puta brža od prvih osobnih računala. Inače Gordon Moore je bio i suosnivač današnje najveće kompanije po pitanju procesora – Intela.

 

Imati snažno računalo koje je vrlo brzo je zapravo san svakog zaljubljenika u informatičke tehnologije, i u tome nema ništa loše. Ali kad pogledate stvari malo dublje, kako većina ljudi koristi svoje računalo, vrlo brzo možemo uvidjetia da se većina performansi niti ne koristi. Zapravo je sustav u mirovanju više od 95% vremena.

Kada je procesor neiskorišten, to zapravo znači da nije bilo niti potrebno kupovati tako jak procesor, i uz njega jaku matičnu ploču i ostali okolni hardver. Umjesto toga, općenito je bolje kupiti pristupačniju opciju koja će vam ponuditi otprilike istu ukupnu razinu iskustva u softveru koji ćete koristiti.

Dakle, ne morate kupovati osmojezgreni procesor ako će se vaše računalo koristiti samo za igranje minesweeper-a. Ovaj članak će se baviti korištenjem prosječnom računala, a zatim pokušati ukazati kupcima što će najbolje odgovarati njihovim računalnim potrebama.

 

Najčešći računalni poslovi ne zahtijevaju puno snage

Prosječno računalo se prvenstveno koristi za povezivanje na internet. Ovo se sastoji od stvari kao što su e-mail, surfanje webom, korištenje društvenih mreža i streaming videa ili zvuka.

Neki od ovih zadataka su bili prilično zahtjevni prije nekoliko godina, ali su se znatno poboljšali kroz učinkovitije programiranje i bolje standarde. Osim toga, mnogi od tih zadataka mogu biti ograničeni zbog brzine internetske veze. Uostalom, većina procesora su mnogo brži kod obrade podataka nego što se podaci mogu prenijeti preko današnje širokopojasne veze.

Nakon povezivanja sa internetom, sljedeća najčešća uporaba računala je produktivnost. To uključuje ​​stvari kao što su pisanje dokumenata u programu za obradu teksta, uređivanje proračunskih tablica ili kreiranje prezentacija za školu ili posao. Ove zadatke na računalu obavljaju prvenstveno poslovni korisnici ili đaci i studenti.

Ovo su neki od najranijih oblika računalnog softvera, tipa Word, Excell, Power point i slično, te su poprilično optimizirana tijekom svih godina postojanja. I najčešće je brzina tih programa, zapravo ograničena brzinom kojom možete unijeti podatke.

Gledanje filmova i videa je jako rašireno među svim kategorijama korisnika računala. Mnogo ljudi koristi svoja računala za gledanje filmova ili slušanje glazbe koja je pohranjena na fizičkim medijima (CD ili DVD) ili u digitalnim datotekama (MP3, MPEG video, itd ). Čak i uz visoke rezolucije koje su sada dostupne na računalima, hardver je prilično optimiziran za rukovanje raznim standardima i vrlo malo računalne snage je zapravo potrebno za gledanje 1080p videa visoke razlučivosti.

U svim ovim slučajevima, bilo koje današnje osobno računalo bi trebalo biti u mogućnosti nositi se dobro sa svim tim procesima. Postoji nekoliko posebnih hardverskih zahtjeva, kao što je Blu-ray pogon za gledanje filmova na ovom mediju ali hardverski zahtjevi su i dalje prilično niski.

 

Što onda zahtijeva najviše snage?

Većini ljudi ne treba računalo visokih performansi, ali ipak postoji nekoliko stvari koje mogu dovesti u pitanje kupovinu jeftinijeg računala. Zadatak koji će mnogi korisnici vjerojatno pokrenuti, a koji zahtijeva ozbiljnu računalnu snagu je video editiranje. Video općenito može biti vrlo zahtjevan ali uređivanje videa je jedan ozbiljan posao, posebice sa razvojem HD video snimaka.

Razlog je u tome što video editiranje zahtijeva da računalo obradi sve sličice videa, jednu po jednu, a zatim ih poveže zajedno uz audio zapis. Sve se to mora učiniti, a zatim snimiti u video format koji se može reproducirati preko PC, DVD, Blu-ray ili video uređaja. Kao rezultat toga, brži stroj će smanjiti količinu vremena koje je potrebno za generiranje nastalog editiranog ​​videa. Uostalom, ne bi li radije pričekali pet umjesto dvadeset minuta kako bi vidjeli je li vaš petnaestominutni video ispao u redu?

Osim video editiranja, kreiranje grafike, ili još specifičnije, računalna animacija, također mogu biti vrlo zahtjevni. Potrebno je dosta vremena za izradu 3D modela sa svim poligonima koji ga sačinjavaju. Ako ćete zatim uklapati te 3D modele na konačnu sliku ili scenu, potrebno je mnogo vremena, posebice za neke oblike renderiranja.

Postoji razlog zašto tvrtka kao što je Pixar ima veliki broj računala koji kreiraju njihove spektakularne animirane filmove. Baš kao i sa video editiranjem, što je računalo brže, to je kraće vrijeme potrebno za renderiranje scene.

Još jedan zahtjevan program koji je prilično rijedak i trebaju ga samo profeionalci,  “computer aided design” ili CAD. To je softver koji se najviše koristi u građevinarstvu, za kreiranje tehničkih nacrta za širok spektar proizvoda i građevina. On je vrlo zahtjevan jer treba obaviti niz računalnih radnji koje se bave fizičkim i materijalnim aspektima, kako bi se osiguralo da će proizvod zaista i funkcionirati kada se napravi po nacrtnom rješenju.

To može uključivati više razine matematike, kao što su kalkulus i specifične znanstvene formule kako bi se osigurala točnost. I zbog toga se nemože pokretati niti normalno raditi na budget računalu. Za normalan rad na takvim programima trebate računala visokih performansi ili radne stanice.

 

 

Mit o PC gamingu

PC igre, to svi znamo, su tradicionalno vrlo zahtjevne za hardver. Sva 3D grafika, audio i AI doista može poprilično “zamoriti” računalo i dovesti ga često do krajnjih mogućnosti. Problem je u tome što je programiranje svih ovih današnjih animacija postalo mnogo složenije, tako da je hardver odavno nadmašio sve što su programeri bili u mogućnosti kreirati.

Ali ta utrka se i dalje nastavlja i omjer se mjenja, tako da najnovije kreacije iz animacijskih studija za proizvodnju igrica sada sustižu mogućnosti hardvera i vrlo su blizu krajnjih granica. Na sreću u večini slučajeva je ipak ostavljena mogućnost da se najnovije igrice igraju i sa slabijim hardverom, na nižim rezolucijama.

Postoje i dalje neki specifični hardverski zahtjevi na polju grafike da bi se igrale mnoge PC igre, pogotovo 4K, ali iskreno, postoji i mnogo pristupačnih mogućnosti koje lako mogu postići najčešću PC rezoluciju od 1920×1080, čak i na prijenosnim računalima koja imaju ograničene performanse zbog energetskih ograničenja.

Naravno postoje i neumorni igrači koji zahtijevaju dosta performansi iz svog gaming računala, kako bi se postiglo vrhunsko iskustvo igranja.  Tada obično računalo ne dolazi u obzir. Jedan takav primjer je korištenje više monitora kako bi se dobio veliki zaslon visoke rezolucije, ili novi UltraHD (4K) monitor. Igranje na tri 24-inčna monitora može biti prilično impresivno, ali troškovi hardvera su izvan onoga, za što je većina ljudi spremna potrošiti na jedan takav sustav.

Za one koji žele koristiti svoje računalo za igranje, ali ne traže vrhunsko ni najbolje računalo, a pritom žele uštedjeti nešto novca, postoje brojne mogućnosti o kojima smo već pisali.

 

Chromebook i tablet

Chromebook je popularna alternativa klasičnom PC računalu zahvaljujući njihovoj niskoj cijeni. Stvar koju treba naglasiti je da ovi sustavi u pravilu, imaju slabije performanse i mogućnosti od tradicionalnih računala. Oni su prvenstveno namijenjeni povezivanju na internet za pregledavanja weba, e-mail i online Chromebook aplikacije. Ako su vam potrebe bazirane samo na surfanje i online aplikacije, bez potrebe za za Windows operativnim sustavom, onda bi Chromebook mogao biti odgovarajuća alternativa, ali preporučamo da ih probate prije kupnje jer također imaju vrlo ograničen potencijal za nadogradnju.

Tableti su također još jedna alternativa klasičnom računalu. Njihove male dimenzije i sučelje jednostavno za korištenje čine da savršeno odgovaraju zadacima kao što su internet povezivost i gledanje video medija. Oni obično nisu tako dobro prilagođeni za potrebe produktivnosti kao tradicionalni laptopi zbog svojih touch sučelja.

Najbolji dio je da nemaju softver iz x86 arhitekture koju koristi većina osobnih računala, što ih čini mnogo učinkovitijim. Ali performanse su u svakom slučaju slabije. Zbog toga, kupnja najjeftinijeg tableta nije uvijek najbolji izbor, umjesto toga, preporučamo da se razmisli, obzirom za što će se tablet koristiti, i odabere neki kvalitetniji model tableta obzirom na budget sa kojim raspolažete.

Zaključak

Ovim člankom smo htjeli prikazati da ovisno o vašim potrebama i navikama nije uvijek potrebno potrošiti gomilu novaca na high end računalo, koje će ionako pregaziti vrijeme za nekoliko godina. Unatoč željama da imamo najbolje i7 procesore i GTX 1080 grafičke kartice, pitanje je dali nam to stvarno treba. Jer u mnogim slučajevima računala su presnažna za ono što će prosječan korisnik raditi na njima.

Postoje i brendirana gotova računala od HPa, Acera, Lenova itd, gdje možete pronaći gotovo složeno računalo za 2000-3000kn.  Zbog toga, važno je dobro razmisliti za što će se vaše računalo koristiti prije nego ga kupite. To može pomoći da uštedite mnogo novca prilikom kupnje, a ipak dobijete potpuno funkcionalno računalo i ugodno za rad. ________________________________________________ 

MojSiroki / pcchip.hr